Popuna 3. bojne je bila uglavnom iz redova aktivnih i pričuvnih policajaca kao i ostalih dragovoljaca. Baza bojne bilo je 350 pripadnika koji su prošli tečajeve Ministarstva unutarnjih poslova. Ubrzo nakon postrojavanja Zbora narodne garde u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu i ova je postrojba imala svoje postrojavanje. Prva javna smotra postrojbe održana je 30. svibnja 1991. godine na Dan državnosti u Podvinju na stadionu lokalnog nogometnog kluba „Borac“. Prvi zapovjednik ove postrojbe bio je, danas general-bojnik u mirovini, Krešimir Šipoš koji se jednom prilikom prisjetio početaka:

„Dana 1. lipnja 1991. postavljen sam za zapovjednika ZNG-a općine Slavonski Brod te pristupam formiranju ZNG-a u Slavonskom Brodu i u vrlo kratkom periodu formiram dvije satnije u Brodu te jednu u Novoj Gradišci. Nakon mjesec dana formirana je i četvrta satnija u Đakovu. Zamjenik mi je bio Ivan Raguž, a zapovjednici satnija su u Brodu su bili Ivan Obrovac i Željko Matijević, u Novoj Gradišci gospodin Zelić, a u Đakovu gospodin Blažević.“

Napokon, 12. lipnja 1991. dragovoljci potpisuju profesionalne ugovore kao pripadnici 3. bojne 3. gardijske brigade te se taj datum uzima kao datum osnutka postrojbe. Prve zadaće bile su vezane uz osiguranja prohodnosti prometnica te uvođenje i održavanje mira i sigurnosti u naseljima. Zbog zahtjevnosti ratišta satnije su djelovale samostalno.

Pripadnici ove pješačke bojne sudjelovali su u borbama za istočnu i zapadnu Slavoniju te Bosansku Posavinu, a najveću žrtvu podnijeli su u operaciji Maslenica. Ondje su, u bitci za selo Kašić u zadarskom zaleđu, u jednoj noći poginula 23 pripadnika “Kobri”. Tijekom Domovinskog rata kroz „Kobre“ je prošlo oko tisuću branitelja, a njih 84 položilo je život na oltar Domovine.

Sve smo uspjeli obići, družili se s drugim sudionicima, vidjeli nakon nekoliko godina poznata lica koja su pomogli u oslobađanju Lijepe Naše. Uspomene ostaju, sve nas je manje, a na našim potomcima ostaje da očuvaju našom krvlju natopljenu domovinu.

Domovini vjerni!

Dan 28.04.2026. 3gbr KUNE u Osijeku

Dan 3gbr KUNE u Sl. Brodu 29.04.2026.

Bljesak, Okučani

Borovo, Borovo Selo je 02.05.2026.

SRETAN VAM 35-ti ROĐENDAN. Ovim putem zahvaljujem svima koji su se danas odazvali kod našeg spomenika. Naravno ne mogu a da ne spomenem sve koji su poduprijeli svojim radom i zalaganjem današnju proslavu. Jurica Tolj, zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin, naša županica Nataša Tramišak, tajnik udruge Tihomir Kmet, župnik Filip Perković i naše SOKOLOVE i jedan od zapovjednika 3. GBR, Marko Leko, zapovjednik gombra Željko Marinov, te drugi uzvanici iz MUP-a i MORH-a, te svim udrugama proisteklim iz Domovinskog rata, naravno svi mediji koji poštuju i prate naš ratni put i naše poslijeratno dijelovanje “VELIKO HVALA” DOMOVINI VIJERAN

Plan i program:

07:30 – Budnica – Ulica A. Stepinca – Ulica A. Starčevića
08:00 – Izložba naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme – novi stadio i pomoćno igralište
09:00 – Središnja svečanost – spomen-obilježje Kocke vedrine
10:30 – Sveta misa – crkva sv. Vida
12:00 – Doček maratonaca, biciklista i motodefilea Bljesak – ispred crkve
20: 00 – Koncert u organizaciji Općine Okučani – Trg dr. Franje Tuđmana

Udruga veterana 3. GBR “Kune”, u utorak 28.4.2026. godine u 10h u Osijeku, organizira polaganje vijenaca i paljenje svijeća povodom 35. obljetnice osnutka 3. GBR “Kune“.

Okupljanje je od 9:30h do 10:00h kod Spomen obilježja u Kampusu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

U 10:00h početak polaganja vijenaca izaslanstava obitelji poginulih i veterana, Osječko-baranjske županije, grada Osijeka, MORH-a, MUP-a i braniteljskih udruga.

Molitva za poginule, nestale i umrle pripadnike Kuna, kao i sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje Domovinskog rata.

U 10:30h nastupa završetak komemoracije.

Ova aktivnost odavanja zaslužene počasti i prisjećanja na žrtvu 3. GBR “Kune”, organizirana je u sklopu centralnog obilježavanja koje će ove godine biti u Slavonskom Brodu 29.04.2026. godine.

Pozivamo Vas da svojim prisustvom uveličate ovaj događaj, te da potvrdite Vaš dolazak predsjedniku udruge vetarana 3. GBR “Kune”, Mariu Nađu na mobitel 098 962 6209 ili na službeni e-mail: veterani.3gbr@uvtgb-kune.hr

Knjiga sadrži cjelokupan pregled nastanka, organizacije i djelovanja brigade, koja je bila izuzetno važna za obranu naše istočne Hrvatske i našeg grada Osijeka. Brigada je osnovana u Osijeku 28. lipnja 1991. godine i kroz brigadu je prošlo više od 10 000 branitelja. Nažalost, poginulih je 196, a 850 je teže i lakše ranjeno.

Ovo je izuzetno važan doprinos za očuvanje istine Domovinskog rata i žrtve naše braće po oružju.

Vječna im slava i hvala, Domovini vjerni!

Ovdje možete pogledati video o Akciji Maslenica, video izvorno objavio na Facebook-u – Ivica Ićo Vukoje

Operacija Gusar – popularno Operacija Maslenica ili Akcija Maslenica – oslobodilačka je operacija Oružanih Snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova RH, protiv vojnih snaga Republike Srpske Krajine koje su u zaleđu Zadra do tada držale okupiranim područje koje je prekidalo kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim područjem pod kontrolom legitimnih vlasti Republike Hrvatske. Vojna je akcija pripremana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993.; same su borbe na terenu otpočele 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pobunjeni Srbi pokušali srušiti dizanjem u zrak, ali koja zbog te eksplozije nije bila srušena.

Napredovanje hrvatskih snaga u prvim danima izazvalo je “rasulo” (termin iz srpskog vojnog izvještaja) u postrojbama srpske strane, koje su potom konsolidirane uz pomoć dragovoljaca pristiglih iz Srbije (Arkanovi “Tigrovi”, pripadnici Srpske radikalne stranke itd.) i jedinica pridošlih iz sastava vojne sile bosanskih Srba (“Vukovi s Vučjaka” i dr.); protunapadne aktivnosti koje su potom Srbi uspjeli izvesti nisu međutim uspjele potisnuti hrvatske snage natrag prema Zadru. Dragovoljci pristigli iz Bosne i Srbije, koji su odmah bačeni u teške borbe s OSRH, u velikom broju dezertiraju već nakon desetak dana.

Neposredno prije početka same akcije vojna sila “SAO Krajine” se na svim položajima u Sjevernoj Dalmaciji ojačava, utvrđuje, dovozi strjeljivo i pogonsko gorivo, te provodi djelomičnu mobilizaciju, bitno pojačavajući ljudstvo na svim pravcima. Dva mjeseca ranije hrvatski i bosanski Srbi u Prijedoru potpisuju Deklaraciju o suradnji i težnjama za ujedinjenjem Republike Srpske i Republike Srpske Krajine, prema kojima ustanovljavaju carinsku i monetarnu uniju, jedinstveno državljanstvo i naznačuju put prema što skorije potpunom ujedinjenju.

Uvidjevši da kršenju sporazuma nema kraja te da pobunjeni Srbi čine sve kako bi izigrali Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a i ostvarili odcjepljenje dijela hrvatskog teritorija, te procjenjujući inertnost te neučinkovitost snaga UNPROFOR-a, hrvatsko državno vodstvo, predvođeno dr. Franjom Tuđmanom početkom siječnja 1993. donosi odluku o provedbi akcije ograničenog dometa i cilja sa svrhom ponovnog cestovnog povezivanja sjeverne i južne Hrvatske, koja je u svakom pogledu trpila zbog prometne izoliranosti.

U odnosu na razdoblje do sarajevskog primirja, HV je u to doba u značajnoj mjeri demobilizirana; neke pričuvne brigade preformirane su u lake pješačke domobranske pukovnije (Domobranstvo kao teritorijalna komponenta OS ustanovljuje se u prosincu 1991. godine), te se glavne manevarske snage sastoje od profesionalnih brigada koje su sve bolje opremljene težom tehnikom.

Zadaća oružanih snaga bila je osloboditi zadarsko zaleđe i grad Zadar od neposrednog neprijateljskog djelovanja, odbaciti neprijatelja od hrvatske obale, presjeći osnovne putne pravce Gračac – Obrovac i Benkovac – Knin te osloboditi komunikaciju Zadar – Maslenica – Karlobag radi ponovnog povezivanja sjevera i juga Hrvatske; trebalo je osloboditi Zračnu luku Zemunik, te zauzeti ključne objekte na Velebitu koji će služiti kao oslonac izvođenju aktivne obrane i daljnjim napadnim djelovanjima.

Po dobivanju zadaće za pripremu i izvedbu Operacije Gusar, načelnik GSOSRH, general Bobetko osobno vrši obilazak dijela postrojbi i zapovjedništava HV-a izviđajući prostor na Velebitu na kojem su bile raspoređene specijalne postrojbe MUP-a RH. Izdaje zapovijedi za poduzimanje mjera popune postrojbi, izviđanje prostora pod nadzorom neprijatelja, pripremu te pregrupiranje i dovođenje dijela snaga s drugih bojišnica na zadarsko područje. Glavnu zadaću proboja neprijateljskih linija dobit će 4. gardijska brigada pod zapovijedanjem Mirka Šundova, koja je u to vrijeme dovršavala složene i naporne zadaće na širem području Dubrovnika.

Hrvatska vojska s nestrpljenjem je dočekala taj trenutak, prema kojem se krenulo s visokom razinom odlučnosti i pripremljenosti, inicijativom pojedinaca i postrojbi. Cijela operacija pripremljena je u potpunoj tajnosti, a u tu svrhu su neposredno prije napada iskopčani svi telefoni na zadarskom području. Stoga je napad vojno-redarstvenih snaga zatekao i potpuno iznenadio neprijatelja. Započeo je snažnom topničkom pripremom 22. siječnja 1993., najprije u 6:15 sati na području gdje je u proboj kretala IV. gardijska brigada; potom je u 7:05 krenula intenzivna topnička priprema prema srpskim snagama po čitavoj dužini bojišta, koja je trajala je 10-ak minuta.