Razlozi prosvjeda branitelja

1.  U Hrvatskoj je bio Domovinski, a ne građanski rat

 

Poštovani gospodine Ministre,

budući da je Ministarstvo branitelja bilo aktivni partner pri izradi Nacrta Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020, a u tom dokumentu u nekoliko navrata se spominju Domovinski rat i hrvatski branitelji, postavljamo Vam sljedeća pitanja:

  1. Zašto ste dozvolili da se u Prijedlogu Partnerskoga sporazuma RH s EU Domovinski rat preimenuje u „domesticwar“, što je sinonim za civilni, građanski rat (str. 97 u prilogu)?
  2. Pitamo Vas je li Domovinski rat bio rušilački kako je navedeno u dokumentu ili je agresija na Republiku Hrvatsku bila rušilačka?
  3. Jesu li minirana područja u Republici Hrvatskoj posljedica „Domovinskog rata iz ranih 90-ih“ ili su posljedica velikosrpske agresije i okupacije hrvatskog državnog teritorija?
  4. Ovakvim Nacrtom izjednačavaju se žrtva i agresor, jer se u cijelom tekstu Domovinski rat spominje na „nejasan i relativizirajući način i u duhu podjele krivnje za rat“. Zašto niste reagirali na to?
  5. Ovim Nacrtom ne poštuje se Deklaracija o Domovinskom ratu, zašto ni na to niste reagirali?
  6. U Operativnom programu navode se različita trajanja „rata“. Tako se u dokumentu kao razdoblja trajanja „rata“ navode različiti podaci: 1991-1995 (str. 8), zatim „iz ranih devedesetih“ (str. 13 i 355), te 1991-1996 (str. 18). Zar Ministarstvo branitelja kao aktivan učesnik u izradi Operativnoga programa nema točne podatke o trajanju Domovinskog rata i zašto ste dozvolili ovako aljkav pristup radu?
  7. Braniteljske udruge uputile su službene primjedbe na sve gore navedeno te su neke primjedbe djelomično uvažene (točke 4.1 -4.7. u prilogu). Pitamo vas jesu li udruge plaćene za izradu strateških dokumenta za EU ili netko u Ministarstvu branitelja prima plaću za to? Pitamo Vas, niste li Vi kao ministar prvi trebali reagirati na ove primjedbe i zaustaviti slanje takve slike o Domovinskom ratu u EU?

 

2. PTSP kod agresorske vojske

 

 

Poštovani gospodine Glavaševiću,

 

branitelji Vas već mjesecima prozivaju radi izjave u kojoj naglašavate da Vam se u posljednje tri godine u radu nametnulo jedno pitanje:

„Kako to da hrvatski branitelji, civilne žrtve rata s hrvatske strane boluju od čitavoga niza malignih oboljenja, boluju od PTSP-a, a to je populacija koja je dobila rat, koja je pobijedila u ratu, koja putem Zakona o pravima branitelja ostvaruje mnoga prava, uključujući i mirovine, naravno, govorimo odjelu branitelja koji su ujedno hrvatski ratni vojni invalidi? Kako to da ta populacija, koja po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja ostvaruje mnoga prava vezana za rad, boluje od PTSP-a? S druge strane imamo korpus populacije koja je bila na strani Krajine i koja je izgubila rat, a nema prava i nemaju PTSP, barem koliko mi znamo. Čovjek bi očekivao, možda te ljude nemamo negdje, nismo vidjeli tu populaciju, ali postoje i drugi indikatori koji ukazuju na postojanje PTSP-a u toj populaciji. U svakom slučaju, pitanje još uvijek nema odgovor, ali ono je vrlo važno i treba na njega odgovoriti. Zar ne? U svakom slučaju, ono što smo mi odlučili napraviti u Ministarstvu branitelja, a to je ono što nam ostaje u ovoj posljednjoj godini mandata kao najveći zadatak, jest potpuno izmijeniti Zakon o vojnim i civilnim invalidima u suradnji sa svim partnerima, naravno, koji su nam tu. Između ostaloga, tu je nevladin sektor izuzetno važan.“

Budući da do sada niste javno odgovorili na upite branitelja te pojasnili što ste željeli postići svojom izjavom, molimo Vas da nam odgovorite na  neka od gorućih pitanja. Odgovore na pitanja ćemo objaviti na portalu Braniteljski.hr u sklopu teme „Jedan dan – jedan problem“.

 

  1. U kakvoj su uzročno-posljedičnoj vezi maligna oboljenja i PTSP s time tko je pobjednik, a tko gubitnik u ratu; tko ima mirovinu, tko ne? Iz Vaše izjave izvlači se logički zaključak da oni koji su pobjednici u ratu ne mogu bolovati od malignih bolesti ili od PTSP-a. Zanima nas koja znanstvena istraživanja potvrđuju tu uzročno-posljedičnu vezu? Što ste uzeli kao referentni okvir za iznošenje ove teze?
  2. Molimo Vas da hrvatskoj javnosti jasno i transparentno iznesete podatke o tome koja je to znanstvena istraživanja potaknulo Ministarstvo branitelja po pitanju malignih oboljenja i PTSP-a kod hrvatskih branitelja te koji su rezultati dobiveni. Budući da povlačite pitanje o „korpusu populacije koja je bila na strani Krajine“ i njihovom zdravstvenome stanju za očekivati je da takve podatke posjedujete o braniteljskoj populaciji koja bi trebala biti u fokusu Vašega rada! Također Vas molimo da objasnite od kada su vojnici SAO Krajine pod ingerencijom Ministarstva branitelja i po kojem to Zakonu ili pravilniku Ministarstvo branitelja treba odgovoriti na pitanje o bolestima kojima je pogođena ta populacija?
  3. Molimo Vas da objasnite otkud Vam informacija da veterani agresorske vojske nemaju PTSP, kada znanstvena istraživanja pokazuju sasvim suprotno, te koji su to drugi indikatori koji ukazuju na postojanje PTSP-a? Dostavljamo Vam istraživanje provedeno nad trebinjskim borcima, čiji rezultati ukazuju da je kod te populacije prevalencija (broj slučajeva pojedinih bolesti kod određenog stanovništva u određenom periodu) PTSP-a 30% (izvor).

Podatci ukazuju da je prevalencija PTSP-a kod agresorske vojske veća nego kod braniteljske populacije (izvor).

U svojoj izjavi naglašavate da to pitanje još uvijek nema odgovor (što je prema gore navedenom istraživanju u suprotnosti s istinom) i da na njega treba odgovoriti te Vas pitamo tko treba odgovoriti na to pitanje, tko  treba provoditi istraživanja na veteranima agresorske vojske i tko treba imati statističke podatke o tome? Je li to bio glavni cilj izmjene  Zakona o hrvatskim braniteljima? Naglašavate da je u tome cilju važna suradnja s civilnim sektorom. Na koga se točno to odnosi? Koliko mi znamo,  braniteljske udruge u potpunosti su bile isključene iz sudjelovanja u izmjenama Zakona pa se postavlja pitanje koje su to udruge koje trebaju biti uključene u ovu aktivnost.

 

3. Opskrbnine

 

Poštovani gospodine ministre,

budući da do sada niste javno u medijima odgovarali na braniteljske upite o opskrbnini, molimo Vas da nam odgovorite na nekoliko pitanja vezanih uz tu temu. Odgovore na pitanja objavit ćemo na portalu Braniteljski.hr u sklopu teme „Jedan dan – jedan problem“.

 

  1. Koja je bila svrha i smisao prebacivanja braniteljskih opskrbnina iz ingerencije Ministarstva branitelja u ingerenciju Ministarstvo socijalne politike i mladih?
  2. Koliki je točan broj branitelja koji nakon gubitka opskrbnine nisu zadovoljili uvjete za tzv. zajamčenu minimalnu naknadu u Ministarstvu socijalne politike i mladih iako su im primanja nedovoljna za život?
  3. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svojim primjedbama i prijedlozima, koje su dostavljene u Ministarstvo branitelja, upozorila je na to da će ovom promjenom veliki broj socijalno ugroženih branitelja ostati bez dosadašnje pomoći, što se pokazalo točnim. Također, pravobraniteljica je zaključila da novi Zakon ima nedostataka u ostvarivanju zajamčene minimalne naknade u praksi te da se o “opravdanosti, pravnoj osnovi i posljedicama ove bitne novine uopće nije prethodno raspravljalo, a niti je u Nacrtu obrazloženo” – jeste li razmotrili njezina upozorenja?
  4. Jeste li proveli raspravu s braniteljskim udrugama po pitanju prebacivanja braniteljskih opskrbnina iz ingerencije Ministarstva branitelja u Ministarstvo socijalne politike i mladih?
  5. Jeste li svjesni kako je ova odluka utjecala na psihičko stanje branitelja koji su na neki način ovim činom izgubili svoj identitet hrvatskoga branitelja? Damir Čakanić, branitelj koji se zapalio ispred Ministarstva branitelja, kao glavni razlog svog čina iznio je oduzimanje poštovanja radi ukidanja opskrbine od 1100 kuna i prebacivanje na tzv. zajamčenu minimalnu naknadu od 800 kuna. Damira Čakanića puno je više povrijedilo oduzimanje identiteta hrvatskog branitelja i to što je proglašen socijalnim slučajem nego novčana razlika od 300 kuna.
  6. Cijelo vrijeme tvrdite kako je Vaša odluka bila ispravna i da nije bilo smanjivanja prava branitelja, dok s druge strane dolaze izjave od strane vašega pomoćnika i od nekih Vaših stranačkih kolega da ove ljude treba vratiti pod ingerenciju Ministarstva branitelja. Kako to objašnjavate? Jeste li Vi onda cijelo vrijeme tvrdili krivo ili ove ljude ne smatrate hrvatskim braniteljima? Kako objašnjavate ovakav nehuman odnos prema najugroženijoj skupi branitelja: malo vas se odreknemo pa ćemo vas malo ponovno prigrliti? Zar su branitelji stvar da se tako s njima postupa?

Ovim problemom obuhvaćena je populacija branitelja koji su nesposobni za privređivanje,  koji nisu korisnici osobne invalidnine, koji su nezaposleni, koji nemaju mirovinu niti ostvaruju prava na bilo kakva druga primanja na temelju profesionalne rehabilitacije ili nezaposlenosti te po članu obitelji nemaju prihode veće od 30 posto utvrđene proračunske osnovice u Hrvatskoj. Zbog navedenoga smatramo da je izuzetno značajno javno objasniti razloge prebacivanja braniteljskih opskrbnina iz ingerencije Ministarstva branitelja u Ministarstvo socijalne politike i mladih.

 

 

4. Ministrova invalidnost i ostvarena prava

 

Poštovani  gospodine ministre,

ovih dana često u svojim izjavama ponavljate da ćete se braniti samo činjenicama i istinom, stoga Vas još jednom molim da nam činjenično objasnite Vaš postotak invalidnosti i prava koja ste na osnovu te invalidnosti ostvarili.

  1. Mediji pišu da je Vaša invalidnost prije imenovanja za Ministra bila 80%. Molimo Vas da nam objasnite je li to istina i na osnovu kojeg ste oboljenja dobili taj postotak invalidnosti.
  2. Prema medijskim natpisima Vaša sadašnja invalidnost smanjena je na 50%. Ako je to istina, možete li objasniti javnosti kakva su zdravstvena poboljšanja nastupila pa Vam se postotak invalidnosti smanjio skoro za polovicu?
  3. Pojasnite nam je li ovaj postupak dobivanja i smanjivanja invalidnosti u skladu sa zakonom i kojim su pravilnikom regulirani ovakvi slučajevi.
  4. Mogu se pročitati navodi da ste na osnovu invalidnosti od 80% dobili pravo na povlaštenu kupnju stana? Ako je to istina, je li onda zakonom propisano da se u slučaju naloga zdravstvenoga poboljšanja stečena prava moraju vratiti? Ako zakon to ne propisuje, smatrate li da bi to bio moralan čin?
  5. Zbog svega navedenoga molimo Vas da u interesu javnosti stanete pred ploču i jasno i transparentno u konkretnim brojčanim jedinicama iznesete sve podatke vezane za Vašu invalidnost i prava koja su iz nje proizašla. Budući da već imate iskustva s ovakvim načinom iznošenja podatka (podsjećamo, na ovakav ste način računali primanja jedne društvene skupine), smatramo da Vam ovakav način prikazivanja Vaših prava i ostvarene financijske dobiti neće predstavljati problem.
  6. U jednom intervjuu naveli ste kako ste osjetili da više nema osnove za Vašu invalidnost pa ste smatrali poštenim to prijaviti. Iz ove Vaše rečenice izvlači se zaključak da ste si sami sebi propisali ozdravljenje. U slučajevima psihičkih oboljenja, kod utvrđivanja stanja potrebno je provesti dugotrajan postupak utvrđivanja da bi se novonastalo stanje moglo smatrati kroničnim. Kao što je prilikom postavljanja dijagnoze potrebno provesti liječenje u nekoliko navrata pa tek onda utvrditi pravo stanje bolesti tako je i za skidanje dijagnoze potrebno provesti  postupak . Vaš subjektivan doživljaj poboljšanja stanja nikako nije mogla biti objektivna činjenica na osnovu koje bi liječničko povjerenstvo moglo donositi promjenu stupnja invalidnosti, pogotovo zbog toga što vam invalidnost nije u potpunosti ukinuta, već samo smanjena.
  7. Navodite da ste obavili liječnički pregled i nakon toga izašli pred povjerenstvo. Ovaj navod ukazuje da je jedan liječnički pregled bio dovoljan za donošenje o odluke o ozdravljenju, što nije u suglasnosti s liječničkom praksom. Liječnička praksa u ovakvim slučajevima nalaže redovito praćenje stanja kroz duži vremenski period, testiranja i tek nakon toga procjenu. Kada bi osoba mogla sama sebi oduzimati dijagnoze na osnovu subjektivnog osjećaja, moglo bi se događati da osobe  koje boluju AIDS-a odluče ozdraviti i zatraže brisanje iz registra zaraženih. Stoga Vas molimo da javnosti pojasnite kako je tekao Vaš postupak ozdravljenja i koliko je vremenski trajao?
  8. Potrebno je objasniti kako je postupak izlaska pred komisiju i donošenja novoga rješenja trajao svega tri mjeseca kada ostalim braniteljima isti postupak traje šest mjeseci i više?
  9. Ostaje nejasno na što se odnosi ovih preostalih 50% invalidnosti te Vas molimo da i o tome informirate javnost?

Pitanja o Vašoj invalidnosti postavljamo isključivo zato što ste o tome prvi informirali javnost, ali je informacija bila nepotpuna i podložna različitim tumačenjima. Zbog toga Vas još jednom pozivamo da ovaj put u potpunosti razjasnite javnosti Vaš postotak invalidnosti i prava koja ste na osnovu te invalidnosti ostvarili.

 

 

  1. Registar branitelja

 

Poštovani gospodine ministre,

dana 19. prosinca 2012. godine u Muzeju suvremene umjetnosti predstavili ste projekt Registra hrvatskih branitelja. Budući da je projekt predstavljen kao revolucionarno djelo Ministarstva branitelja, danas nakon dvije i pol godine postavljaju se slijedeća pitanja:

  1. Istaknuli ste da je registar branitelja ustrojen u svrhu jačanja digniteta hrvatskih branitelja i zbog promicanja vrijednosti Domovinskog rata pa se postavlja pitanje koje su to vrijednosti Domovinskog rata promaknute objavom registra branitelja te na koji način je ojačan dignitet hrvatskih branitelja. Budući da je ovaj cilj objave registra objavljen na službenim stranicama vlade (https://vlada.gov.hr/registar-branitelja-imena-za-vjecnost/150) potrebno je objasniti koji rezultat je polučen kroz dvije i pol godine.
  2. Koliki broj branitelja je bio u registru 19. prosinca 2012. godine, a koliki broj branitelja je 14. travnja 2015. godine?
  3. Koji su konkretni, brojčani rezultati koji su postignuti objavom registra branitelja? Koliko je, Vašim rječnikom rečeno, „lažnih branitelja“ izbrisano iz registra?
  4. Prije objave Registra braniteljske udruge su Vas upozoravale da Registar u ovoj formi neće polučiti konkretne rezultate jer na ovaj način je nemoguće utvrditi tko je u Registar bespravno ubačen. To je kao da se traži od studenata, 20 godina nakon fakulteta da pronađu osobe koje su na njihovoj studijskoj godini stekli lažne diplome. U formi ovoga Registra to bi izgledalo tako da moraju znati ime i prezime osobe te godinu rođenja osobe koju uopće ne poznaju? Iz toga razloga su braniteljske udruge predlagale da se umjesto ove farse udrugama dostave popisi osoba koje se vode kao pripadnici pojedinih postrojbi te da te popise prekontroliraju ratni zapovjednici. Ovakav način bio bi izrazito učinkovit, brzi i jeftin pa vas stoga pitamo zašto niste uvažili ove prijedloge?
  5. Kada ste objavili Registar branitelja obećali ste braniteljima da je Vaš slijedeći potez objava Registara agresora. Je li taj registar u radu, u završnoj fazi ili ste odustali od njega? Molimo Vas da obavijestite javnost što je s objavom registra agresora.
  6. Smatrate li da ste objavom registra braniteljsku populaciju doveli u opasnost jer postoje različit načini zlouporabe Registra?

Kako znamo da Registar ne služi drugoj strani za podizanje optužnica po nahođenju s ciljem progona branitelja i izjednačavanja krivnje, čak i zamjene teza žrtva-agresor?

  1. Koliko često se registar branitelja ažurira i prate li se po tom ažuriranom popisu uzroci smrti branitelja, da bi se moglo pomoći braniteljima u rješavanju zdravstvenih problema?

 

 

6. Tko su sudionici ratnih zbivanja?

 

Poštovani gospodine ministre,

na naš upit prema Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije kako su zamišljeni veteranski centri dobili smo sljedeći odgovor: „Veteranski centri zamišljeni su i predstavljeni u strateškim dokumentima za razdoblje 2014.-2020. kao ustanove koje pružaju sveobuhvatnu skrb (usluge njege, psihosocijalne terapije, radne terapije, edukacije, resocijalizacije, smještaja i dr.) za sve sudionike ratnih zbivanja, kako za hrvatske branitelje i stradalnike iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji, tako i za sudionike Drugog svjetskog rata, vojne i civilne invalide Drugog svjetskog rata i članove njihovih obitelji, osobe stradale pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija te stradale pirotehničare, a uključuju i skrb o civilnoj populaciji u potrebi“ (u prilogu). Budući da ste Vi bili aktivni kreator ovoga dijela teksta postavljamo Vam slijedeća pitanja:

 

  1. Zašto se ova ustanova uopće naziva veteranski centar kada je iz gore navedenoga vidljivo da je to jednostavno ustanova socijalne skrbi kao što su i mnoge druge u Republici Hrvatskoj jer su kao mogući korisnici obuhvaćene sve društvene skupine?
  2. U tekstu se kao mogući korisnici spominju „sudionici ratnih zbivanja“. Molimo Vas da nam decidirano odgovorite tko su te osobe i koliko ih brojčano ima u Republici Hrvatskoj?
  3. Koliko brojčano ima sudionika Drugoga svjetskoga rata, vojnih i civilnih invalida Drugoga svjetskoga rata i članova njihovih obitelji koji su obuhvaćeni u planiranju ovoga projekta?
  4. Nadalje, u odgovoru se navodi da će ti centri imati evaluacijsko-terapijsku funkciju pa Vas molimo da javnosti objasnite što će se evaluirati i kakva je to evaluacijsko-radna terapija?
  5. Zatim će centar imat edukativno-savjetodavnu i informativnu funkciju, kreativno-duhovnu funkciju, rekreacijsko-sportsku funkciju i slično. Iz navedenoga proizlazi da će veteranski centri, kako ste ih Vi nazvali, imati puno zabavno-rekreativnoga sadržaja, ali neće imati adekvatnu zdravstvenu skrb pa Vas pitamo je li zabavni sadržaj primarna potreba braniteljske populacije ili adekvatna i potpuna zdravstvena skrb?
  6. Pitamo Vas zašto ste dozvolili usmjeravanje enormno visokih sredstava na nepotrebne i neadekvatne sadržaje za braniteljsku populaciju i koga se želi zbrinuti na ovaj način? Zašto niste ta sredstva usmjerili na adekvatnu zdravstvenu skrb koja je braniteljskoj populaciji hitno potrebna jer je sve veći broj branitelja koji obolijevaju i umiru u najboljim godinama (prosječna smrtnost braniteljske populacije je 50,4 godine)?
  7. Zašto ste u predizbornoj kampanji Ive Josipovića otvarali veteranski centar u Lipiku koji nije dovršen i koji je odmah po otvaranju zatvoren te još nije u funkciji?

 

 

  1. Jesu li branitelji pripadnici marginalne društvene zajednice?

Poštovani gospodine Ministre,

budući da ste bili aktivni kreator Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020, u kojem se posebna pažnja usmjerava na stambeno zbrinjavanje srpskih izbjeglica i povratnika, a hrvatske branitelje proglašava se marginalnom društvenom zajednicom, postavljamo Vam sljedeća pitanja:

  1. Na upit o stambenom zbrinjavanju povratnika, koji su braniteljske udruge uputile Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, dobiven je sljedeći odgovor: „Proces stambenog zbrinjavanja povratnika – bivših nositelja stanarskog prava, nastavit će se i u narednom razdoblju, između ostaloga i kroz provedbu Zajedničkog regionalnog stambenog programa, što se ne namjerava financirati iz fondova EU.“ Stoga Vas pitamo na koji će se način spriječiti da u proces stambenoga zbrinjavanja ne uđu osobe koje su aktivno sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku te posjeduje li Ministarstvo branitelja popis osoba koje su bile uključene u agresiju na Republiku Hrvatsku?
  2. U istome dokumentu među marginalne zajednice uz srpske izbjeglice i povratnike uključeni su Romi i hrvatski branitelji. Budući da su jedino Romi u nacionalnim i europskim političkim i pravnim okvirima priznati kao marginalna zajednica, postavlja se pitanje: zašto ste dozvoli da se hrvatski branitelji lažno proglase kao marginalna zajednica?
  3. Svakodnevno u medijima ističete kako su hrvatski branitelji populacija koja je sve dobila, a s druge strane potpisujete dokumente u kojima se hrvatski branitelji prikazuju kao marginalna društvena zajednica koja je pod rizikom od socijalne isključenosti i siromaštva. Stoga Vas molimo da javnosti objasnite ovu kontradikciju u Vašem razmišljanju.
  4. Jesu li po Vama branitelji populacija koja je sve dobila ili su pripadnici marginalne društvene zajednice?
  5. Operativni program navodi da se u definiranju ciljanih skupina hrvatskih građana (marginalnih zajednica), u koje će RH ulagati sredstva EU za stambeno zbrinjavanje, vodilo načelima antidiskriminacije i jednakih mogućnosti. Zato Vas pitamo koja je to od ove tri skupine diskriminirana i nema jednake mogućnosti?

 

  1. Treba li se država pobrinuti za maloljetne dragovoljce?

 

Poštovani gospodine Ministre,

slijedom nastavka akcije „Jedan dan – jedan problem“, otvaramo problem maloljetnika dragovoljaca koji su se borili za slobodu i neovisnost Hrvatske te Vas molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

  1. Ako su maloljetni dragovoljci (hrvatski branitelji) prepoznati u Pravilniku o utvrđivanju postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata, članak 9. (gdje se jedino i spominju), zašto onda nisu kao populacija (kategorija) hrvatskih branitelja prepoznati i u Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji?
  2. S obzirom na to da su maloljetni dragovoljci zapostavili svoje školovanje i branili svoju domovinu, iako za njih nije postojala zakonska obveza, smatrate li da se država treba/la pobrinuti za njih?
  3. Budući da se vlada kojoj Vi pripadate često poziva na socijalnu osjetljivost, pitamo Vas kako to da nije prepoznala maloljetne dragovoljce i pomogla im u rješavaju njihova statusa?
  4. Zašto ovoj skupini branitelja nisu omogućena prava po pitanju završetka školovanja i stjecanja odgovarajuće izobrazbe?

 

  1. Jesu li nestali hrvatski branitelji hrvatski državljani?

 

Poštovani gospodine Ministre,

slijedom nastavka akcije „Jedan dan – jedan problem“, otvaramo problem vezan uz nestale hrvatske branitelje te Vas molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

 

  1. Budući da se nestali hrvatski branitelji koji nisu rođeni u Republici Hrvatskoj zbog nelogičnih zakona brišu iz evidencije hrvatskih državljana, pitamo Vas što ste Vi za vrijeme trajanja svoga mandata učinili da se ovaj nelogičan zakon promijeni?
  2. Na koje ste se načine zauzeli i koje ste konkretne poteze poduzeli kako obitelji nestalih hrvatskih branitelja ne bi morale prolaziti agoniju dokazivanja državljanstva za svoje nestale članove?
  3. Smatrate li da su obitelji te koje se moraju boriti s nemilosrdnom administracijom ili je to posao djelatnika Ministarstva branitelja?

Za opširnije objašnjenje ovoga problema dostavljamo Vam za primjer slučaj obitelji Brekalo koja samostalno prolazi agoniju dokazivanja državljanstva za svoga nestaloga člana i kojoj Vaše Ministarstvo nije pružilo ni pravnu ni administrativnu pomoć.

O navedenom slučaju pisali smo u članku na našem portalu. http://braniteljski.hr/hrvatska/719-morbidnosti-hrvatskog-sustava-osobe-nestale-u-domovinskom-ratu-zapravo-ne-postoje-u-evidenciji-drzavljana-republike-hrvatske

 

 

 

10. Koga je branio HVO?

 

Poštovani gospodine Ministre,

slijedom nastavka akcije „Jedan dan – jedan problem“, osvrćemo se na problem vezan uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO) te Vas molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja:

1.Može li se odvojeno gledati obrana teritorija RH i BiH? Je li to bilo jedinstveno ili odvojeno ratište? Je li RH napadana s prostora BIH (Trebinje, Banja Luka, itd.). Je li se Hrvatska branila iz dubine teritorija BIH?

  1. Čija je bila zakonska obveza obrana hrvatskog naroda u BIH?
  2. Je li HVO sudjelovao u obrani i oslobađanju RH bez obzira što su se ratne operacije vodile na prostoru BiH?
  3. Znate li koje su akcije predhodile operaciji Oluja i kakva je bila uloga HVO u tim operacijama te pod čijim su zapovjedništvom bile postrojbe HVO?
  4. Zašto ste poništili rješenja koja su izdale institucije RH i zašto zakonita i pravovaljana rješenja institucija RH nazivate „Džentlmenskim sporazumom“ te time ne poštujete institucije RH?
  5. Znate li da je vrhovni zapovjednik HV Franjo Tuđman nekoliko puta nazvao HVO sastavnicom oružanih snaga HV i da su pripadnici HVO odlikovani vojnim odličjima RH (Spomenice Domovinskog rata, medaljom Oluje) od strane vrhovnog zapovjednika?
  6. Odlukom Hrvatskog sabora osnovane su pojedine specijalne postrojbe HVO-a i MUP Herceg-Bosne pa se postavlja pitanje jesu li one sastavnica OS RH? Znate da je kompletna arhiva HVO završila u MORH-u i drugim institucijama RH te je li i to govori da je HVO sastavni dio oružanih snaga koje su sudjelovale u obrani suvereniteta RH?
  7. Zašto obitelji branitelja HVO-a koji su počinili suicid ne ostvaruju nikakva prava? Ti branitelji odlikovani su od strane RH Spomenicom Domovinskog rata što ukazuje na činjenicu da su sudjelovali u obrani RH, a sada su njihove obitelji zaboravljene i ostavljene od strane RH.

 

  1. Može li se PTSP ograničiti vremenskim rokom?

 

Poštovani gospodine Ministre,

iako nam ne odgovarate na naše upite, mi ćemo nastaviti slati ih i dalje jer smatramo da su ovo problemi koji se trebaju riješiti i zbog kojih se braniteljska populacija našla u nezavidnom društvenom položaju. Iskreno se nadamo da ćete i Vi kao ministar branitelja naći vremena i odgovoriti nam na postavljena pitanja.

Slijedom nastavka akcije „Jedan dan –jedan problem“ otvaramo pitanje dijagnostičkih kriterija i vremenskog roka za prijavu oboljenja od PTSP-a. Molimo Vas da nam odgovorite na slijedeća pitanja:

 

  1. Zašto za vrijeme svoga mandata niste promijenili zakonsku odredbu koja ograničava rok prijave oboljenja od PTSP-a?

 

  1. Smatrate li apsurdnim da Ministarstvo branitelja usprkos preporukama struke donosi ovakvu zakonsku odredbu?

 

  1. Na koji način se Ministarstvo branitelja brine za osobe koje su oboljele od PTSP-a, a svoje oboljenje nisu uspjele prijaviti u suludom zakonskom roku?

 

  1. Iz kojeg razloga se u dijagnosticiranju PTSP-a u Hrvatskoj upotrebljava dijagnostički kriterij MKB-10, a ne DSM-IV klasifikacija te je li Ministarstvo branitelja uputilo prigovor na korištenje neadekvatnoga dijagnostičkoga kriterija?

 

Prema MKB-10 onemogućeno je postavljanje dijagnoze odgođenog PTSP-a te je nejasno definirano postavljanje dijagnoze kroničnog PTSP-a i zato se u kliničke svrhe upotrebljava DSM-IV klasifikacija. Također, ako se PTSP dijagnosticira putem MKB-10 kriterija, a ne prema DSM-IV kriterijima, neki slučajevi PTSP-a mogli bi ostati nedijagnosticirani jer MKB-10 uključuje manje simptoma od DSM-IV.

 

Stoga Međunarodna klasifikacija bolesti (MKB-10) prvenstveno služi za klasificiranje bolesti i uzroka smrti, dok je DSM IV više prilagođen za dijagnosticiranje mentalnih poremećaja te se koristi na svjetskoj razini.

Usprkos tome, prema prihvaćenim pravilima Hrvatskog fonda za zdravstveno osiguranje kliničari u Hrvatskoj za postavljanje dijagnoze PTSP-a obvezni su koristiti dijagnostički kriterij MKB-10.

ZUVHGP

 

Ostavi komentar

* = 5 + 8